Bosnian Wor(l)d

Bosnia-Hercegovina is a multinational state. Today, most citizens identify themselves as one of three groups: Bosniaks (48 percent, Illyrians), Bosnian Croats (14 percent, Illyrians), or Bosnian Serbs (37 percent, Slavs).


23.05.2014.

Božanstva bosanske mitologije: Bind, Tana, Vidasus...

Arheološki spomenici otkrivaju, a antički istoriografski izvori potvrđuju prisustvo Ilira na Balkanu od samih početaka prvog milenija stare ere. Prema tome Iliri se pojavljuju na povijesnoj pozornici jugoistočne Europe uporedo sa Grcima. Pravo na postavljanje ove historijske paralele pruža najranije Homer, koji u Ilijadi na desetak mjesta pominje ilirsko pleme Pajonaca, saveznika Trojanaca.

Iliri, kao i drugi narodi, dugo su poštovali bezlične duhove u obliku prirodnih pojava poput oblaka, kiše, šume, mjeseca, drveta, šume, izvora...Varon je zabilježio za Rimljane da su bogove poštovali bez kipova i da su ih počeli antropomorfizirati tek u doba etrurskih kraljeva.

Pod rimskom okupacijom Iliri su zajedno sa jezikom i kulturom postepeno prihvatili i neke segmente rimske religije, ali su i novoj formi i dalje obožavali svoja drevna božanstva, kao što su Vidasus i Tana. Osim Rimljana na Ilire su imali jak uticaj Kelti i donekle Grci.

Iako prema dostupnim podacima nikada nisu uspjeli uspostaviti jedinstvenu religiju na cijelom području gdje su živjeli (Ilirikuma) sva plemena su pored svojih tradicionalnih božanstava štovala sunce, mjesec, zmiju - inkarnaciju Velike Majke, šume, drveće i vodu.

Božanstva naših predaka Bind, Tana, Vidas, Anzotika, Ika, Jutosika, Eja, Melesokus, Borija, Irija, Medaur, Crni nebeski zmaj samo su neka iz ilirskog panteona kojima su se molili i klanjali. Pored ilirskih autohtoni božanstava na tlu Bosne i Hercegovine pojavljuju se rimski i perzijski bogovi i boginje, naročito je prodoran uticaj astralnih božanstava, prvenstveno solarnog boga Mitre i Tira, boga kiše i plodnosti.

BIND

Bind ili Bindus (staroindijski bindu,h - kaplja) je stari bosanski bog izvora i općenito vode a predstavljen je kao nag muškarac, sa veslom ili trozubcem u desnoj ruci. Njegov kult je bio posebno raširen na području sjeverozapadne Bosne i dijelu Hrvatske (Lika) gdje su bili dominantni Japodi, moćno ilirsko pleme sa jakim keltskim primjesama.

U okolici Bihaća, na izvoru Privilice, pronađeni su mnogi arheološki i epigrafski nalazi koji potvrđuju dominantan uticaj njegovog kulta u životu bosanskih predaka. Smatra se da naziv Bihać ima svoj korijen u imenu ovog velikog božanstva.

Na kultnim mjestima gdje se on štovao pronađeno je dosta rogova od jarca, što dokazuje kako su Japodi božanstvu, između ostalog, prinosili i životinjske žrtve. Tako je na ari, posvećenoj Bindu, kod Privilice iznad votivnog natpisa urezana slika žrtvenika između dvije divokoze koje su digle desne prednje noge; treća divokoza prikazana je ispod natpisa.

Koliko su naši preci bili vezani za kult ovog božanstva dokazuje vijekovna praksa bosanskog naroda hodočašća u ranu zoru, obično u vremenu mladog mjeseca, ka pojedinim izvorima, koji su se smatrali ljekovitim, i ostavljanjem poklona u vidu novca, hrane ili odjeće ovom božanstvu kao žrtve za izlječenje i pomoć.

THANA

Thana ili Tana, boginja šuma i lova, kod Ilira se zvala i Šumska Majka i za nju se vezivalo niz magijski i ritualnih vjerovanja, koja još uvijek možemo pronaći u bosanskim magijskim vjerovanjima o Gorskoj vili koju žene u basmama nazivaju "sestrom, majkom" a opisuju kao prelijepu mladu ženu u bijeloj odjeći i sa dugom kosom.

Na jednom reljefu prikazana je sa raspletenom kosom, odjevena u kratku opasanu tuniku, koja zapravo izgleda dvodjelno, jer je samo suknja izražena naborima, dok je gornji dio odjeće, sa ušivenim rukavima posve gladak. Tana ima napola raskriljene ruke te u jednoj ruci drži lisnatu granu a u drugoj granu jele.

Thana se često povezuje sa bogom Vidasusom (Vidas). Njima su posvećene četiri zavjetne are što su otkrivene u Topuskom, u blizini jednog toplog izvora. U Topuskom su otkriveni ostaci hramova i brojni natpisi posvećeni rimskom bogu šuma, pašnjak i izvora, pa je na osnovu toga zaključeno da se ilirski Vidasus po svojim atributima podudara sa tim rimskim božanstvom i da, prema tome, njegova pratilja Thana odgovara rimskoj Diani.

Zanimljivo je kazati kako se kod Bošnjaka sreće ime Tanija.

VIDASUS

Vidasus je bog šuma i prirode, a zajedno sa boginjom Tanom božanstvo plodnosti. Štovao se pod različitim imenima, negdje kao Vidasus, drugdje kao Magla (enus?), ili pak Cor.., Messor i slično. Ovo ime Cor neobično podsjeća na keltskog boga Cernunnosa koji je imao identičan opis. Isto tako, pretpostavlja se da je sa ovim ilirskim božanstvom u vezi i poznato ime Grabovius (otkud potječe i naša ilirska riječ grab), koje se javlja na takozvanim iguvinskim pločama iz Umbrije u Italiji. S obzirom što se na istom spomeniku navodi i Japuzkum (Japudiscum) nomen - kao neprijatelj Umbra - zaključuje se da bi Umbri preuzeli ime Grabovius (ovaj epitet dolazi uz ime Jupiter, kao i uz ono Marsa i Vovionusa) od Japoda.

Smatra se da je Vidasus, ili romanizirani Silvan, bio vrhovni ilirski bog u predrimsko doba, a tu funkciju je zadržao i nakon toga. Rimljani su ga prihvatili i izjednačili sa grčkim Panom zaštitnikom šuma, stada i prirode i pratiocem u lovu. Likovne predstave ilirskog Vidasusa prikazuju ga kao biće koje je pola jarac a pola čovjek. Vidasus je slavljen početkom svjetle polovine godine, krajem aprila i početkom maja.

O Redonu - bogu zaštitniku pomoraca i skitnica, Medaurosu ili Armatosu - bogu rata, Anzotiki - boginji ljubavi, Perendi ili Šundi - bogu groma i munje, njegovoj supruzi Prendi, Latri, Sentonu i drugim ilirskim božanstvima pisat ću nekom drugom prilikom.

Bosanska mitologija

Bosnian Wor(l)d
<< 05/2014 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

My links

Copyright © 2004-2007 - Blogger.ba. Sva prava pridržana.