beats by dre cheap

20 glavnih argumenata

Vratimo se pri kraju ovog osvrta na početak naše priče: budući da dogma o srednjovjekovnom porijeklu stećaka mora opstati, tom kontekstu se prilagođava svaki sadržaj, pa je tako u knjigama na crtežu pogrešno prikazan ratnik sa aureolom umjesto sa s ilirskom kacigom sa stećka iz Nekropole Gvozno Polje. No, kad se ode na teren i uživo provjeri dokazi su neumoljivi: jasno je vidljivo da na reljefu nema oštećenja i da je prikazan ratnik konjokrota s kacigom, a ne svetac s mačem.

Kao i uvijek, uvjerenja kontroliraju percepciju, vidi se samo ono što se želi vidjeti, a ostalo se ignorira i prilagođava. I to nije jedini prikaz ilirske kacige jer imamo još prikaz na stećku iz nekropole Banja Stijena kod Rogatice i onaj iz Hoćevlja kod Vareša. Slične stećke iz nekropole Ubosko kod Ljubinja, Radmilovića Dubrava kod Bileće i Vrelja kod Pljevlja treba dodatno istražiti. K tomu, imamo brojne prikaze vojnika u odorama koje podsjećaju na rimske iz nekropola Radimlja, Rotimlja i Ljubljenica kod Stoca, a slične nalazimo i drugdje, na primjer, u Mostaru i Ulogu kod Kalinovika.

Usto su konjenici na stećcima najčešće prikazani s kopljem i malim štitom ili bez štita, što odgovara načinu na koji su prikazivani rimski konjanici, a nebrojeni su prikazi vojnika, konjanika i plesača sa pokrivalima za glavu koja su nevjerovatno nalik brigijskim kapama. Imamo još i neke čije kape podsjećaju na Parte ili Kaldejce iz nekropole Zijemlje Polje kod Mostara i već spomenutih Crvljivica, Gvozno Polje i Radimlja.

I na samom kraju ovog osvrta nabrojit ćemo 20 glavnih argumenata zašto stećci ne mogu biti srednjovjekovni, premda su u srednjem vijeku korišteni, djelomično ispisivani i ukrašavani.

1. Službena nauka sve do kraja 19.vijeka stećke smatra prapovijesnim spomenicima.

2. Ni prije nije postojao, a ni danas ne postoji konsenzus da stećci potječu iz srednjeg vijeka.

3. Evidentno je da su simboli na stećcima povezani s drevnim civilizacijama, napose egipatskom i partskom.

4. Nisu poznate narodne predaje koje govore o izradi stećaka u srednjem vijeku. Brojne su, međutim, one koje ih smještaju daleko u prapovijest.

5. Ne postoji nijedan zapiis o izradi stećaka kod starih Dubrovčana, a poznato je da su dubrovački agenti bilježili sve što je bilo i od najmanjeg interesa. Takvi zapisi nisu poznati ni u drugim arhivima Dalmacije i Italije.

6. U gomilama pod stećcima bilježimo kontinuitet ukapanja najmanje od XX.stoljeća prije nove ere pa sve do XX.stoljeća nove ere.

7. Srednjovjekovni grobovi na nekropolama stećaka nalaze se pored stećaka ili pod kamenim preklopnicama, odnosno stećcima manjih dimenzija, što dokazuje kontinuitet pokapanja od prapovijesti, ali ne i njihovo srednjovjekovno porijeklo.

8. U srednjem vijeku ne postoji tehnologija, razlog ni kontekst za podizanje megalitskih stećaka težine do 32 tone.

9. Ne postoji valjan razlog da bi se megaliti u srednjem vijeku uopće izrađivali, a kamoli oni bez simbola i natpisa kakvih je većina. Najveći stećak iz Pavlovca nema nikakvog ukrasa, a nema ni najveći stećak na nekropoli Cetina kraj Vrlike. Taj, doduše, ima uklesanu godinu 1925. Znači li to da bi ga trebalo datirati u XX.stoljeće?

10. Od oko 100.000 stećaka, a nekad ih je bilo još i više, svega njih oko 6000 je ukrašeno, a manji dio sadrži raznovrsne vrste križeva koji su prekršćanski i poznati u antici. Ako pak ustrajemo da su to kršćanski simboli, radi se o manje od jedan posto od ukupnog broja. Misao da bi kršćani u ornamentici mahom izbjegavali križ je apsurdna.

11. Tek nešto više od 300 stećaka nosi srednjovjekovne natpise. Natpisi su usječeni, dok su ukrasi velikom većinom isječeni iz stećaka. Tako gdje su ukrasi usječeni vidi se da su mnogo primitivniji, kasniji i većinom kršćanske simbolike (vidi npr.Rašćane kod Imotskog). Iako mlađi, radi svoje (ne)kvalitete slabije odoljevaju zubu vremena.

12. Vidljiva prastarost, odnosno prevelik zub vremena, uočljiv na mnogim stećcima dokazuje da nisu rađeni u srednjem vijeku. Čak i kad uspoređujemo stećke s rimskim nadgrobnim spomenicima – stelama uviđamo da su mnogo drevniji.

13. U srednjem vijeku kada su na prostorima Dalmacije, Bosne i Srbije vođeni bratoubilački ratovi, a najviše križarski progoni arijanskih krstjana, nisu postojali društveno-ekonomski uvjeti za podizanje megalitskih nekropola.

14. Na ukrašenim stećcima ima premalo srednjovjekovne simbolike. Naime, većina simbola je starodrevna. Nalazimo također prikaze ratnika u antičkim odorama (npr.Radimlja), a tu su i već spomenute ilirske kacige na stećku.

15. Budući da stećke nalazimo u brdsko-planinskim zabitima i na visinskim nenastanjenim pustarama do 1800 metara nadmorske visine, bez vidljivih tragova ljudske habitacije, to je indicija da su oni plod neke drevne civilizacije koju tek treba izučiti.

16. Imamo i ogromne stećke pod podovima crkava koje su građene malim neotesanim kamenjem i sedrom (npr.Cetina kod Vrlike). Tu se jasno vidi da su stećci stariji od ranog srednjeg vijeka.

17. Prikazi antičkih stupova hrama na brojnim megalitskim stećcima dodatno potvrđuje prapovijesno porijeklo stećaka.

18. Slojevi humusa na stećcima koji su danas pod zemljom otprilike su između 30 i 80 cm debljine, dok su na rimskim spomenicima između 15 i 30 cm, što prije ukazuje na brončano doba negoli na srednji vijek.

19 .Da je pokapanje pod stećcima i pod gomilom običaj iz brončanog doba kazuju nam stihovi iz Ilijade i Odiseje u kojima se spominju ukopi paljevinskih ostataka tijela pod gomilu na koju je postavljen stećak.

20. Stećci se spominju i u Starom zavjetu, što također ukazuje na brončano i željezno doba.

Dokaze bismo mogli nastaviti nabrajati u nedogled, ali dogmaticima dokazi ionako ništa ne predstavljaju. Ko hoće znati njemu ne treba, a ko neće, njemu ionako ne vrijedi govoriti.

Bosnian Wor(l)d
http://spirituality.blogger.ba
26/11/2016 10:17