beats by dre cheap

Dimenzije i težina - najbolji dokaz

Da sumiramo: ne postoje stari dokumenti o podizanju stećaka u srednjem vijeku, iako dalmatinski gradovi imaju vrlo kvalitetne arhive i mnoštvo stećaka u svojoj okolici. Nedavno je bečka naučnica našeg porijekla dr. Zlata Duraković, koja je doktorirala na Bečkom sveučilištu baš na stećcima, boravila u Dubrovniku sa specifičnom namjerom da nađe bilo kakav dokument u Dubrovačkom arhivu koji bi spominjao bilo što o srednjovjekovnoj praksi izrade stećaka: nekog majstora, način prijevoza, cijenu izrade, bilo šta. Nije našla ništa, što već dovoljno govori samo po sebi.

Ipak, najbolji dokaz da stećci nisu rađeni u srednjem vijeku same su dimenzije i težina ogromnog broja stećaka. Ne postoji tehnološki kontekst u koji bi se smjestila praksa odvaljivanja megalita do 32 tone i njihov prijevoz na velike udaljenosti u srednjem vijeku. Uostalom, zašto bi se iko time bavio, a da istu tehnologiju ne upotrebi u bilo kojoj drugoj gradnji.

Naš saradnik Kemal Čolak iz Sarajeva izračunao je da bi za izgradnju takvog megalita kakav se nalazi u Pavlovcu kod Sarajeva bilo potrebno odvaliti kvadar od najmanje 40 tona. Nameće se pitanje gdje se nalazi takav kamenolom i kojim je to alatom izrađeno. Posebno je zanimljivo da se, prema svjedočenju mještana, stećak nalazi na bivšem poligonu JNA te da je vojska izmjestila sve stećke s te nekropole osim ovog zato što nisu imali dizalicu kojom bi ga uklonili. Čime ga je onda donio srednjovjekovni čovjek?

K tome, u mračnom srednjem vijeku, u vremenima ratova, bratoubilaštva te križarskih progona krstjana arijanaca, u vremenima gladi, neimaštine i preživljavanja nije bilo vremena za podizanje sto hiljada stećaka, a još manje za njihove dugotrajne i mukotrpne transporte i velika ukrašavanja. Da je to rađeno u srednjem vijeku, jedna tako moćna i tehnički napredna civilizacija lako bi se odbranila od napadača i osvojila cijelu Europu.

Ideološke smicalice

Još jedna od bizarnih ideoloških smicalica kojom se pokušava očuvati dogma o srednjovjekovnom porijeklu stećaka drži da su stećci postavljani na prapovijesne gomile. Zapitajmo se koliko su ove tvrdnje logički održive:“srednjovjekovna nekropola stećaka na prapovijesnoj gomili“. Budući da se radi o zdravim i školovanim ljudima, struka ne obmanjuje slučajno, već se radi o pomno razrađenom sistemu ideoloških smicalica i klopki koji svakoga ko u njega uđe automatski zavede i obmane.

Istina je ovo: na mjestima gdje se nalaze nekropole stećaka često nalazimo kontinuitet od prapovijesti pa do srednjeg vijeka (vidi npr. Nekropolu Krekovi kod Nevesinja), a na nekima sve do modernih vremena kao što o tome piše don Ante Škobalj. Na nekropolama nalazimo različite načine ukapanja, a nalazimo i posmrtne ostatke u kontinuitetu od XX.stoljeća prije nove ere pa ponegdje sve do XIX.i XX.stoljeća nove ere kao što iz svog iskustva svjedoči dugogodišnji arheolog-istraživač Mate Puljak.

Takvi dokazi sklanjaju se izvan okvira dozvoljene rasprave jer predstavljaju nepremostiv problem za ideološku dogmu čijem je pisanju odavno mjesto u ropotarnici povijesti. A kad dokaze nije moguće sakriti jednostavno se upotrebi već rečenu sintagmu „srednjovjekovna nekropola na prapovijesnom tumulusu“ kao što to, primjerice, stoji na natpisu koji opisuje nekropolu u Crljivici u Imotskoj krajini. Identična stvar je i sa tumačenjem simbolike na stećcima za koju čak i poznati promicatelji srednjovjekovnog porijekla stećaka Ćiro Truhelka, Šefik Bašlagić, Marian Wenzel i drugi, ustvrdili da velikim dijelom potječu iz prapovijesti i antike.

Međutim, izgleda da se istina stidljivo probija na površinu. Na primjer, njemački arheolog Georg Wild tvrdi da stećci u Bosni predstavljaju staro europsko kulturno dobro, da neki simboli poput ljiljana (koji je postao simbolom Dominikanskog reda i inkvizicije, protivnika katara) potječu iz antike i to često kao nadgrobni spomenik smrti, kao i da su razni oblici križa pretkršćanski i poznati u antičkoj kulturi, a kršćanstvo ih je naknadno posvojilo, pridavši im kršćansko tumačenje.

I naš domaći znanstvenik Zdenko Chavrak piše da lovne scene na stećcima prikazuju predantički i antički to jest ilirsko-keltski način lova. Po njemu, ne radi o srednjovjekovnim scenama jer je Zapad već od 9.stoljeća lovio uz zvukove lovačkog roga, dok na stećcima nema takvog prikaza. Također navodi da se srednjovjekovno bosansko koplje ne razlikuje mnogo od rimskih i prethistorijskih. I mačevi su u Bosni posve različiti od drugih srednjovjekovnih mačeva u Europi.

Osim toga, svaki istinoljubivi istraživač stećaka primjetit će na tvz.srednjovjekovnim stećcima neobične simboličke prikaze, antičkih stupova hrama, kojih u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini nije bilo. [IMG]http://i67.tinypic.com/1gkpqw.jpg[/IMG]

Bosnian Wor(l)d
http://spirituality.blogger.ba
26/11/2016 10:22